Ubrzan proces dobijanja građevinskih dozvola

Načelnica Odjeljenja za prostorno uređenje Sanela Kecman je u intervjuu za PRESS pojasnila ubrzan proces dobijanja građevinskih dozvola i novitete u legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, dva problema koji već godinama prave mnogo nesuglasica na relaciji građani – Gradska uprava.

Takođe, ona je za naše novine prvi put objasnila šta su najveći problemi u oblasti prostornog uređenja i šta ovo odjeljenje može učiniti za njihovo efikasnije rješavanje.

Ranije se čekalo i po 10 mjeseci za dobijanje građevinske dozvole. Kakvo je sada stanje?

– U 2014. godini smo izvršili reorganizaciju odjeljenja. Formirani su novi odsjeci – Odsjek za legalizaciju i Odsjek za građenje, a najbitnije od svega jeste to što sad imamo tim za investicije, a čine ga pravnik, urbanista i građevinac, najstručniji ljudi odjeljenja. Oni su tu da bi pomogli investitoru u vezi sa svim predmetima koji su u našoj nadležnosti. Rezultat ove reorganizacije je taj što je ove godine izdato 40 odsto više građevinskih dozvola nego u 2014, a u budžetu grada ostvaren je prihod od 14 miliona KM, odnosno skoro tri miliona više od planiranog za 2015. Nastavićemo i u ovoj godini ovim tempom, a planirani budžet za 2016. godinu 17,5 miliona KM.

Koji je prvi korak nekog investitora u procesu dobijanja građevinske dozvole?

– Prvo ide izdavanje lokacijskih uslova. Za velike investicije investitor se obraća odjeljenju, gdje zadužimo referenta, koji daje sve smjernice, koordinira rad sa ostalim odjeljenjima u upravi, sa projektnim kućama – da ne bi bilo vraćanja predmeta, korekcija i gubitka vremena. To je velika promjena u odnosu na način na koji se radilo prije, narodski rečeno, ubacili smo naš rad iz prve brzine u petu. Na početku je potrebno da se dostavi šest elaborata. Tada radnu varijantu razradimo, riješimo sve eventualne probleme i onda je lako izdati lokacijske uslove. Prije su predmeti dodjeljivani različitim referentima, neki su bili možda sa manje iskustva, a bila je prisutna velika doza subjektivizma, tako da je bilo puno primjedbi.

Koje još poteze planirate da povučete?

– Razmatramo mogućnost preraspodjele postojećih kadrova u odjeljenju, da bismo pojačali tim za investicije i da bismo ostvarili brže rješavanje predmeta.

Kakvo je stanje sa legalizacijom bespravno izgrađenih objekata?

– To je već fenomen za sebe. Uvijek se kalkuliše sa onih 20.000 bespravno izgrađenih objekata, a u suštini grad nikada nije uradio potpunu evidenciju. To je procjena koja je urađena negdje 2005. godine. Grad je još 2008. donio odluku o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata i tada je bila najveća zainteresovanost. Trenutno imamo u odjeljenju 3.000 zahtjeva iz 2008, a najveći problem su obično neriješeni imovinski odnosi i to što su objekti urađeni mimo pravila struke. Ono što novo zakonsko rješenje nudi jeste mogućnost privremenog zadržavanja, čak i ako su neriješeni imovinski odnosi. Ovo je izmjena od 31. decembra 2015.

Šta to znači konkretno?

– To znači da ukoliko investitor dostavi dokaz da je u posjedu zemljišta, bez obzira na to što pravo svojine nije upisano u zemljišne knjige, on može dobiti privremeno zadržavanje objekta i u momentu kada riješi imovinske odnose može dobiti trajno rješenje. Naravno, mora dostaviti dokaz da je u postupku rješavanja imovinskih odnosa.

Da li očekujete u ovoj godini povećano interesovanje za legalizaciju?

– Već se osjeti to povećanje. Građani su počeli podnositi zahtjeve, ali naš mentalitet je takav da uvijek čekamo krajnji rok, pa veći priliv očekujem krajem godine.

Teško da možemo vratiti zlatnu 2008.

Investitori traže od načelnika da pokrene stvari, da predoči rezultate, a Sanela Kecman kaže da niko od njih „sve ovo vrijeme nije pominjao da je manje zahtjeva investitora“.

– Stalno se priča o manjem broju izdatih dozvola, ali je i činjenica da je mnogo manje zahtjeva. Posebno je dobra bila 2008. godina kada je došlo do ekspanzije gradnje u Banjaluci i teško da je možemo vratiti, odnosno ponoviti taj rezultat.

(PRESS RS)